Kao zadnja zemlja takozvane trojke koja vodi EU kroz 18 mjeseci, Cipar nastavlja tamo gdje su Poljska i Danska stale. EU je danas podijeljena oko pitanja rješavanja ekonomske krize, oko pitanja imigranata, ali i budućeg proširenja Unije.
Cipar će kao i zemlje prije njega raditi na otvorenim pitanjima koja muče EU i njene države članice.

Cipar je država zanimljive i burne povijesti stranih vladara, od starih Grka i Rimljana preko Bizanta i Otomanskog carstva pa sve do Velike Britanije.
Godine 1960. Cipar je proglasio nezavisnost, ali je već 1974. Turska izvršila invaziju na otok i od tada je otok podijeljen na sjeverni turski i južni ciparski dio.
Godine 1983. ciparski Turci proglasili su Tursku Republiku Sjeverni Cipar, koju priznaje jedino Turska. Dan danas Turska drži više od 30.000 vojnika na otoku i time garantira neovisnost sjevernog djela otoka. Glavni grad Nikozija jedini je preostali podijeljeni glavni grad u Europi.

Cipar je ušao u EU s otvorenim političkim pitanjem podijeljenoga otoka. Iako se sjeverni dio otoka de jure tretira kao dio EU, de facto ostaje izvan Unije. Zadnji napori za ujedinjenje otoka bili su pred priključenje Cipra EU 2004. godine. Posredovanjem tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana pokušalo se pronaći zajedničko rješenje za ujedinjenje otoka. Ciparski Grci su bili ti koji su minirali ujedinjenje. Tada je i organiziran referendum na kojem su ciparski Turci glasali za ujedinjenje, a ciparski Grci su bili protiv. Iako obje strane deklarativno rade na ujedinjenju otoka značajniji napredak nije vidljiv. To je klasična priča gdje jedna strana optužuje drugu za neuspjeh, a rješenja još nema na vidiku. Ciparski Grci ne žele tursku manjinu u državi, a još manje dijeliti vlast sa Turcima. S druge strane ciparskim Turcima odgovara status quo jer bi u zajedničkoj državi bili manjina, što ni njima nije po volji. Ujedinjenje otoka moguće je jedino na osnovi političke jednakosti dviju zajednica.

Cipar će preuzeti predsjedavanje Unijom po prvi puta otkako je 2004. država postala članica EU. Predsjedavanje EU je zahtjevna i skupa zadaća, pogotovo za jedan mali otok, sa prilično skromnom administracijom, što znači da će predsjedništvo na raspolaganju imati ograničena proračunska sredstva. Također, Cipar je daleko od Bruxellesa, pravog EU centra moći i donošenja odluka. Od početka postoji veliki skepticizam ostalih članica EU o kapacitetima i mogućnostima Cipra da preuzme tako odgovornu i važnu poziciju i vodi Uniju u ovom kritičnom trenutku. Pogotovo jer je Cipar trenutno i sam u velikim ekonomskim problemima te je vrlo izgledno da je Cipar sljedeća zemlja koja ide putem Grčke. Unatoč tome, Cipar je ipak dobio priliku i povjerenje Unije za tako važnu zadaću.

Od Cipra se očekuje da će se angažirati istodobno na nekoliko polja. Pitanje dugoročnog budžeta Unije biti će prvo važno pitanje s  kojim će se Cipar suočiti. Njime će se nastojati doprinijeti ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji kako bi se postigao gospodarski rast i osigurala fiskalna stabilnost. Za EU je stavljanje krize pod kontrolu i rješavanje javnih dugova i deficita najveći izazov do sada. Pošto je Danska za vrijeme svojeg predsjedavanja Unijom napravila premalo po tom pitanju, od Cipra se očekuje mnogo više.

Drugi prioritet biti će praćenje provedbe Strategije Europa 2020, u cilju postizanja održivog i uključivog rasta te visoke razine zaposlenosti. Naglasak se stavlja na promicanje zapošljavanja mladih.
Tijekom predsjedavanja unijom Cipar ce se zalagati za konkurentniju i učinkovitiju Europu s fokusom na promociji zelenog rasta, istraživanja i inovacija. Ključna komponenta rasta je daljnja konsolidacija jedinstvenog tržišta, kojem će ciparsko predsjedništvo posvetiti posebnu pozornost.
Isto tako, poseban naglasak stavljen je na uspostavu Zajedničkog europskog sustava azila, koji će pridonijeti stvaranju zajedničkog područja zaštite, koje se temelji na načelima solidarnosti među svim državama članicama. Velika pažnja će se posvetiti i energetskoj politici, odnosno sigurnosti opskrbe energije i njenoj održivosti.

Južna dimenzija Europske politike prema susjednim zemljama također je jedan od izazova novog predsjedništva. U tom smislu Cipar može igrati važnu ulogu u promicanju pluralizma, daljnje demokratizacije društva i stabilizacije situacije u arapskom svijetu nakon Arapskog proljeća zbog svojeg geografskog položaja i tradicionalno bliskih odnosa sa zemljama iz te regije.
Cipar će također snažno podržavati proces europskih integracija na Zapadnom Balkanu. To se od Cipra i očekuje, iako u neku ruku to zvuči paradoksalno za otok koji nije u stanju integrirati vlastiti teritorij. Konačno, Cipar može staviti na dnevni red raspravu o budućem turskom članstvu u EU.

Cipar traži i malo vlastite promocije tijekom predsjedavanja EU.
Što može tako mala zemlja ponuditi? Cipar je treći najveći otok Mediterana, zemlja s više od 300 sunčanih dana u godini. Mediteranska klima i atraktivna ljetovališta čine Cipar zanimljivom destinacijom za godišnji odmor brojnih Europljana.
EU predsjedništvo će za Cipar biti prilika da se prezentira na međunarodnoj razini a istovremeno i da privuče daljnje strane investicije, pogotovo u području turizma koji je glavna grana ciparskog gospodarstva…
Da bi se ostvarili gore navedeni ciljevi ciparsko predsjedništvo treba blisko surađivati i uskladiti svoja stajališta sa svim institucijama EU. Cipar želi uspješnim predsjedavanjem dokazati da je pouzdana i odgovorna EU država članica. U isto vrijeme predsjedanje EU može samo poboljšati situaciju na otoku na način da će ciparskim građanima približiti Europu i obratno, europskim građanima približiti Cipar.
S obzirom na tešku ekonomsku situaciju i politički raskol otoka predsjedavanje EU bit će iznimno vrijedno iskustvo za ovu malu otočku državu.

Dominik Žganec

Autor je stažist u Europskom parlamentu u Luksemburgu, diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilista u Zagrebu, a trenutno studira na posljediplomskom studiju u Češkoj, Masarykovom sveučilištu u Brnu. Afiniteti su mu međunarodni odnosi, s fokusom na NATO i Europsku uniju.

Vezano:

Hrvatska pred vratima EU: hrvatski promatrači u Europskom parlamentu

Hrvatska pred vratima Europske unije: priča iz Luksemburga

Komentiranje je onemogućeno za ovaj sadržaj.