Može li Iran zatvoriti Hormuški tjesnac i koje su posljedice?

29. prosinca 2011.

14 Komentara

Po drugi put Iran "olako" poručuje kako je spreman zatvoriti Hormuški tjesnac za međunarodni promet. Nova najava dolazi od strane potpredsjednika iranske vlade Muhameda Reze Rahimija, koja bi se po njegovim riječima ostvarila u slučaju sankcija koje bi im mogle biti nametnute zbog njihovog nuklearnog programa.

Prije nešto više od tri godine sličnu prijetnju odaslao je Muhamed Ali Džafari, zapovjednik Revolucionarne garde Islamske revolucije Irana, najavljujući je kao odmazdu u slučaju napada na Iran (od strane Izraela i/ili SAD-a).

Hormuški tjesnac vitalni je pravac međunarodne dobave nafte, kojim prolazi više od trećine sirove nafte koja se prevozi morskim putem ili oko 18 posto svjetskog naftnog transporta. Dug je 54 kilometra te je relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu. Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Omanu (enklava Musandam). Uz sjevernu obalu tjesnaca nalazi se nekoliko iranskih otoka: Kiš, Kešm, Abu Musa te Veliki Tunb i Mali Tunb. Tjesnacem se plovi prema Sustavu odijeljenog prometa (Traffic separation scheme – TSS), a sukladno članku 44 UN-ove Konvencije o pravu mora, u kojem se propisuje: "Obalne države na tjesnacima ne smiju ometati tranzitni prolazak i dužne su na prikladan način objaviti svaku opasnost za plovidbu u tjesnacu ili prelijetanje tjesnaca koja im je poznata. Tranzitni prolazak se ne smije obustaviti."

Upravo bi kršenje UN-ove konvencije imalo ozbiljni učinak na iranske najave. Naime, osim što se u blizini nalazi i američka Peta flota (mornaričke snage), koja sama uz potporu ostatka Američkih oružanih snaga već predstavlja daleko ozbiljniju pomorsku (i uopće vojnu) silu od Irana, ne treba izostaviti niti činjenicu kako bi takav iranski čin "razljutio" i brojne druge zemlje. Prije svega zaljevske izvoznice nafte, potom kupce, počevši od Europe, pa sve do Kine koja također uvelike ovisi o nafti koja prolazi tim dobavnim pravcem.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zapravo bi bila objava rata svijetu koji je ovisan o naftnim resursima. Iranska najava dolazi u vrijeme održavanja iranske Mornaričke vježbe "Velajet 90", koja prije svega kao što je to obično slučaj s vojnim vježbama ima za cilj "pokazivanje zubiju". Iranski "zubi" u ovom slučaju nisu toliko zastrašujući koliko je zabrinjavajuća mogućnost da doista "zagrizu" s njima i time izazovu destabilizaciju prometa tjesnacem. Naime, duže zatvaranje tjesnaca prema informacijama o snazi iranske mornarice posve je nemoguće. Najviše što mogu postići s takvom pogubnom odlukom je destabilizacija prometa tjesnacem na (ili kratka obustava) nekoliko tjedana. No konzekvence koje bi Iran u tom slučaju pretrpio bile bi daleko veće. Uz SAD, posve bi bilo očekivano i uključenje ostalih Saveznika iz NATO-a u "retalijaciju" i oslobađanje tjesnaca. Što više, odgovor bi uslijedio iznimno brzo i vrlo vjerojatno uz punu potporu Vijeća sigurnosti UN-a.

Iransku najavu treba shvatiti kao pokušaj skretanja međunarodne pozornosti s njihovog nuklearnog programa koji predstavlja daleko veću opasnost od male mogućnosti kratkotrajne blokade tranzitnog prometa Hormuškim tjesnacem. Ipak, posve je jasno kako bi i kratko zatvaranje tjesnaca izazvalo poskupljenje nafte i svojevrsno "divljanje" na svjetskim burzama. Međutim, mala je vjerojatnost da bi se Iran odlučio na tako radikalan korak u slučaju sankcija na izvoz iranske nafte.

Denis Avdagić

14 Komentara

satnik je rekao/la on pro 29 2011 at 9:02: čestitke, podsjeća me na stil frana višnara što vam je pohvala u svakom slučaju. osvježavajuće je proćitat ovakvu analizu koja pobija pola medija i daje više objašnjenja od svih medija zajednički.
Drazen je rekao/la on pro 29 2011 at 9:20: Ja mislim da ga moze zatvoriti na dosta duze. Nece ga zatvoriti mornaricom, vec kombinacijom obalnih lansera i mina. K tome ne treba ga zatvoriti 100%, dovoljno je napraviti gubitke koji ce onemoguciti normalan trgovacki promet. Ciscenje mina je skoro nemoguce uz prijetnju brzih obalnih snaga, a stavljati vece brodove za eskort na 20km od obale hmh hm. Jedina stvar sta sprijecava takav scenario je da bi Iran nesumljivo propao, jer ovisi o svom izvozu nafte. Iako ako imas iracionalni rezim nista nije iskljuceno.
TT je rekao/la on pro 29 2011 at 9:21: Ovo je jako dobro. Pametno sabrano. Vidi se da kužite stvari. Od sad sam redovni posjetitelj vaših mrežnih stranica.
Marijan P je rekao/la on pro 29 2011 at 9:26: Ovo je vjerojatno najozbiljniji članak na ovom sajtu, vidim da isti autor tendira tomu. Pohvala na pristupu. Primjedba kao kritika ide na to da je američki obojen. Činjenice govore da bi ga Iran zatvorio najmanje na mjesec dana. Možda bi plovnost bila moguća ali ne bi bila sigurna i vaši "saveznici" bi morali udariti na iransko tlo da se tom suprotstave.
Brigadir J. je rekao/la on pro 29 2011 at 9:41: Moja opservacija ide na to da bi sve bilo gotovo za najviše dva tjedna. Precizne zračne akcije prema lansirnim rampama, vojarnama i lukama te komunikacijskim i transportnim kapacitetima i gotovo. Lošiji scenarij je ulazak kopnenih snaga u Iran. U tom slučaju imamo novi Afganistan, a dobili bi ga u svakom slučaju, samo je pitanje vremena i eskalacije.
ht je rekao/la on pro 30 2011 at 9:19: Slažem se. Preuveličava se u medijima i to je to.
satnik je rekao/la on pro 30 2011 at 1:43: slažem se i s brigadirom i autorom. a i ht je dobro sumiro. treba novinama i medijima neka priča. veličaju iran i njegove mogućnosti preko mjere. dobro je autor stavio kako je u pozadini njihov atomski program.
Ahmet je rekao/la on pro 30 2011 at 2:55: Slažem se sa vama. Mala je prjetnja od Irana. Ali ja bi reko da je prjetnja Izrael. Nije li vrjeme da se dozna jeli imaju oni atomsku bombu ili ne?
homi je rekao/la on pro 30 2011 at 6:27: Ne može, i najvjerojatnije neće. Posljedice po njih bi bile katastrofalne. Ako dođe do sankcija biće parcijalne, zapadne, a ak blokiraju pasaž onda će bit kompletne.
Marko je rekao/la on pro 31 2011 at 7:56: Prvo želim Vam sretnu novu. Nekak se nadam da će biti manje ovakvih tema za ovaj jako dobar web. Kaj se iranskih vragolija tiče. Osjećam da oni uživaju u pažnji koju dobijaju. žele bit globalni igrači pa su to i postali.
Jarink Bolekov je rekao/la on pro 31 2011 at 3:08: Dobro napisano! Složio bi se sa svim osim onim da "Iransku najavu treba shvatiti kao pokušaj skretanja međunarodne pozornosti s njihovog nuklearnog programa..." Oni to rade kako ste i sami rekli da pokažu zube kako ih ne bi opalili blokadom u vezi nafte.
Asange je rekao/la on sij 2 2012 at 1:19: Može sigurno, na koliko dugo, to je pitanje? Što bi s tim dobili također je pitanje?
Nb je rekao/la on sij 4 2012 at 4:25: Denise bravo. Jako sam iznenađen analitičkim pristupom, jednostavnošću i kratkoćom. Želim Vam svima što više takvih analitičkih kolumni (ili blogova što je već). Uspjeh Vam je zajamčen.
Sanjin je rekao/la on sij 19 2012 at 9:56: Očito se pokazalo da nemože. Jasno je da nemaju tu snagu. Mene zanima zašto su oni tako probujali u zadnje vrijeme s stalnim prijetnjama i sl.?