NATO vojni odbor

NATO-ovo najviše vojno tijelo sastoji se od čelnika obrane svih 28 članica. Sastaju se najmanje tri puta godišnje. Dnevni se rad odvija preko stalnih vojnih predstavnika u NATO-ovom stožeru u Bruxellesu. Oni se sastaju jednom do četiri puta tjedno na službenim i neslužbenim sastancima kako bi raspravili i djelovali u pitanjima od vojne važnosti, radeći u najboljem interesu Saveza, a u isto vrijeme predstavljajući nacionalne perspektive i pozicije.

Vojni odbor pruža Sjevernoatlantskom vijeću (NAC), najvišem političkom tijelu Saveza, savjete donesene konsenzusom svih čelnika obrane. Odbor djeluje blisko s dva Strateška zapovjednika kako bi pripremio planove, pitanja i savjete za političko razmatranje. Daje i jasni vojni smjer Strateškim zapovjednicima temeljeno na odlukama Vojnog odbora i NAC-a.

Odbor predstavlja ogromnu količinu specijaliziranog znanja i iskustva koji tvore vojne politike, strategije i planove Saveza, i ključni je dio NATO-ovog procesa donošenja odluka.

Uloga predsjedatelja

Predsjedatelja Vojnog odbora (CMC) biraju čelnici obrana, uobičajeno na tri godine. On predstavlja njihove poglede utemeljene na konsenzusu, i glavni je vojni savjetnik glavnom tajniku, Sjevernoatlantskom vijeću i ostalim višim NATO-ovim organizacijama. Vodi agendu Odbora, sluša razne poglede i radi na pomirenju različitih nacionalnih pozicija ili razlika u politikama. Svaka nacija ima jednak glas u raspravama i odlukama, jer sve članice pružaju osoblje i financijske resurse potrebne za izvršenje operacija i ostalih aktivnosti. Trenutačni CMC, talijanski admiral Giampaolo di Paola, prelazi na poziciju ministra obrane u novoj talijanskoj vladi, a poziciju predsjedatelja preuzima danski general Knud Bartels.

Međunarodno vojno osoblje (IMS)

IMS podupire Vojni odbor sa 400 predanih vojnih i civilnih pripadnika osoblja koji rade u međunarodnom okruženju za zajedničko dobro Saveza. Pod upravom generalnog direktora generala Jürgena Bornemanna, osoblje priprema procjene, evaluacije i izvješća o svim pitanjima koja tvore diskusiju i odluke Vojnog odbora.

IMS je također odgovoran za planiranje, procjenu i savjetovanje politika o vojnim pitanjima za prosudbu u Vojnom odboru, i za osiguravanje da će njihove politike i odluke biti implementirane. Ovo osoblje je ključna veza između tijela koje donose odluke u Savezu, dva Strateška zapovjednika, nacionalnih vojnih izaslanstava iz NATO-ovih i partnerskih zemalja u Bruxellesu, te civilnog Međunarodnog osoblja koje podupire Glavnog tajnika i Sjevernoatlantsko vijeće.

Šest područja djelovanja IMS-a:

Planiranje i politike – odgovorni za strateško planiranje i politike, te obrambeno planiranje, uključujući rad s nacijama kojima se treba odmjeriti razina vojne sposobnosti glede njihove ambicije pružanja pomoći NATO-u.

Operacije – blisko prati trenutne operacije, operacijsko planiranje osoblje, prati NATO-ove vježbe i obučavanja, i odgovorni su za pitanja NATO-ove zračne obrane

Suradnja i regionalna sigurnost – Glavni su vojni kontakt 21 partneru u Euroatlantskom partnerskom vijeću (EAPC), Vijeću NATO-Rusija (NRC), Odboru NATO-Ukrajina (NUC), Odboru NATO-Gruzija (NGC), sedam nacija u Mediteranskom dijalogu (MD), četiri nacije u Istanbulskoj surandičkoj inicijativi (ICI), i s ostalim ne-članicama, ne-partnerskim zemljama, s kojima NATO ima kontakt.

Logistika i resursi – Sva pitanja koja se tiču logistike, naoružanja, istraživanja i razvoja, medicine, i upravljanja vojnim financijskim resursima i osobljem Saveza.

Obavještajni rad – pruža stratešku obavještajnu potporu, uključujući skupljanje, procjenu i dijeljenje obavještajnih podataka koje se primaju iz zemalja članica i NATO-ovih zapovjedništava.

NATO konzultacije, zapovjedništva i kontrole – daje savjete o komunikacijskim i informcijskim sustavima, standardima, proizvodima i analizama.